Dojke u akciji

breastVećina nas zna da je dojenje čudnovat način kako bi odnjegovali i omogućili najbolju ishranu za bebe. Ali da li ste se ikada pitali kako to sve radi? Kako zaista mlijeko dolazi u dojke? Šta je to što omogućava da dolazi na vrijeme? Šta su ljudi o tome mislili u prošlosti? Šta znamo sada? Ovaj članak će obraditi ova pitanja. Kada shvatite anatomiju aktivnih dojki još više ćete cijeniti predivni proces hranjenja jednog novog života.

Istorija

Ljudi su zainteresovani za anatomiju i fiziologiju grudi već hiljadama godina. Najraniji medicinski spisi o dojkama potiču iz starog Egipta. Ove skripte opisuju način na koji se može reći da je majčino mlijeko dobro ili loše i kako povećati količinu mlijeka. Autor preporučuje trljanje leđa sa ribljim uljem i „sjedenje prekrštenih nogu dok se trljaju grudi makom“ kako bi se povećao protok mlijeka. Moderni komentator, Marilyn Yalom piše „Oba tretmana bar imaju opuštajući efekat na dojilju“, što može zauzvrat pomoći da njen let-down refleks bolje funkcionište, ali vjerovatno nema direktan uticaj na produkciju mlijeka. Antički liječnik Hipokrat je vjerovao da se menstrualna krv nekako tranformiše u ljudsko mlijeko. Ovo vjerovanje se održalo čak do 17-tog vijeka!Tako je i Leonardo DaVinci u svojim anatomskim skicama nacrtao vene koje povezuju maternicu i grudi.

Čak je filozof Aristotel imao misli o dojenju. On je vjerovao da žene tamnije puti imaju zdravije mlijeko nego žene svijetlije puti i da bebe koje piju toplije majčino mlijeko dobiju zube ranije nego druge bebe. Naravno, on nije bio u pravu ni u jednoj trvdnji.

Aristotel je takođe izjavio da bebe ne treba da piju kolostrum, a ovo pogrešno shvatanje postoji u nekim kulturama i danas. Komentarišući preparat za slabu produkciju mlijeka, Soranus, antički genekolog (koji je imao praksu 100-140 godine), je smatrao da masaža grudi i izazivanje povraćanja može biti od pomoći, ali je odbacio „piće pomješano sa pepelom od izgorjele sove i šišmiša“. Do 1500. godine stručnjaci anatomije su bili na početku pravog puta. Učili su na disekciji leševa i to da su dojke sastavljene od žljezdanog tkiva, te su zaključili da se mlijeko stavara tako što „pretvara krv koja dolazi u njih putem vena u mlijeko“.

Mnoga ranija pisanja o dojenju obuhvataju „zamjenske dojilje“: žene koje su iznajmljene da doje bebe drugih žena. Termin zamjenske dojilje se spominje u Hamurabojevom zakoniku oko 1700. pne, Bibliji, Kuranu, u Homerovim spisima, između ostalih. Mišljenja o tome kakve žene mogu biti najbolje „zamjenske dojilje“ definiše sve od boje kose do izgleda dojki i toga da li je žena rodila muško ili žensko dijete. Tokom 1700-tih, doktori su konačno shvatili da je puno zdravije za ženu da doji svoje dijete nego da koriste „zamjensku dojilju“ i da je dojenje kolostruma veoma dobro za dijete.

Posljednjih 50 godina, medicinska nauka je naučila puno toga o ljudskom mlijeku, posebno sa područja imunologije. Sada znamo da je kolostrum bogat sa atnitijelima koja štite novorođenče od bolesti, da zrelo mlijeko ima perfektan balans svih elemenata za ishranu bebe i da mlijeko za starije dijete ima više koncentrisanih imunih faktora kako dijete manje doji. Mlijeko koje se produkuje nakon prijevremenog rođenja je različito od mlijeka majke čije su bebe rođene u terminu, a te jedinstvene karakteristike mlijeka su jako bitne za krhke bebe. U knjizi Womanly Art of Breastfeeding se navodi:”Ne postoje dvije majke koje proizvode identično mlijeko… Sastav vašeg mlijeka se mijenja iz dana u dan i tokom dana…Kolostrum koji vaša beba dobiva prvog dana svog života je različit od kolostruma dva ili tri dana nakon poroda.“

Ljudsko mlijeko je kompleksno, živa supstanca koja je ključ dobrog zdravlja i optimum razvoja za ljudske bebe. Kako je ljudsko mlijeko tako važno, važno je znati i kako nastaje mlijeko u majčinim grudima.

Reference napisala Anna Edgar
Sebring FL USA
Iz časopisa: NEW BEGINNINGS, Vol. 22 No. 2, March-April 2005, pp. 44-50
• Daly, S.E.J., Owens, R.A., and Hartmann, P.E. The short-term synthesis and infant-regulated removal of milk in lactating women. Exp Physiol 1993; 78(2):209-20. Fildes, V. Breasts, Bottles, and Babies: A History of Infant Feeding. Edinburgh, Scotland: Edinburgh University Press, 1985.
• Goldman, A.S. et al. Immunologic components in human milk during weaning. Acta Paediatr Scand 1983; 72(1):133-4.
• Hale, T.W. Medications and Mothers’ Milk. Amarillo, Texas: Pharmasoft Publishing, 2004.
• Hartmann, P.E. et al. Breast development and control of milk synthesis. Food Nutr Bull 1996; 17:292-304.
• Kent, J. Physiology of the expression of breast milk, part 2. Presented at the Medela Innovations in Breast Pump Research Conference, Boca Raton, Florida, July 2002.
• Lesavoy, M.A. et al. Axillary breast tissue: Clinical presentation and surgical treatment. Ann Plast Surg 1995; 35:356-60.
• Love, S. and Lindsey, K. Dr. Susan Love's Breast Book. New York, New York: Addison Wesley, 1995.
• Mohrbacher, N. and Stock, J. THE BREASTFEEDING ANSWER BOOK. Schaumburg, IL: LLLI, 2003.
• Patnaik, P. Axillary and vulval breasts associated with pregnancy. Br J Obstet Gynaecol 1978; 85:156-7.
• Peaker, M., and Wilde, C. Milk secretion: Autocrine control. News Physiol Sci 1978; 2:124-26.
• Pittard, W. et al. The immunologic composition of neonatal milk: Cellular components. Clin Immunol 1988; 46, 294-298.
• Sadler, T.W. Langmans Medical Embryology. Philadelphia, Pennsylvania: Lippincott, Williams, and Wilkins, 2000.
• Smith, L.J. How mother’s milk is made. LEAVEN 2001; 37(3):54-55.
• Soranus. 1991. Gynecology. Translated by Owsei Temkin. Baltimore, Maryland: Johns Hopkins University Press.
• Velanovich, V. Ectopic breast tissue, supernumerary breasts, and supernumerary nipples. South Med J 1995; 88:903-6.
• Vesalius, A. 1969. The Epitome of Andreas Vesalius. Translated by L.R. Lind. Cambridge, MA: The MIT Press.
• Wilde, D.J. et al. Autocrine regulation of milk secretion by a protein in milk. Biochem J 1995; 305:51.
• THE WOMANLY ART OF BREASTFEEDING. Schaumburg, Illinois: La Leche League International, 2004.
• Yalom, M. A History of the Breast. New York, New York: Alfred A. Knopf, 1997.
• Zeretzke, K. Allergies and the breastfeeding family. NEW BEGINNINGS 1998; 15(4):100.

Prevela i prilagodila: Jasna Pleho,
mama savjetnica za dojenje Udruženja DjeCa