Fiziologija i zalihe mlijeka

Fiziologija i zalihe mlijeka

Razumijevajući kako proizvodnja mlijeka funkcioniše može pomoći majkama da se uvjere da njihova beba dobiva dovoljno mlijeka mlijeka. Npr. ponekad majka osjeti da je njena beba potpuno ispraznila njene dojke i da nema više mlijeka, a i pored toga beba želi da doji. Znajući da se novo mlijeko konstantno proizvodi u alveolama daće majci sigurnost da stavi bebu na grudi čak i kad osjeti „da su prazne“. Jedna studija pokazuje da bebe isisaju u prosjeku samo 76 procenata dostupnog mlijeka iz majčinih grudi u 24-satnom periodu.

Pražnjenje dojki je ono što održava proizvodnju mlijeka stalnom. Sisanje bebe šalje poruku mozgu koji zatim otpušta hormon oxytocin. Oxitocin uzrokuje kontrakciju mišićnih ćelija oko alveola i gura mlijeko kroz kanale do bradavice. Ovo kretanje mlijeka prema kanalima se zove refleks izbacivanja mlijeka. Majke ga mogu osjetiti kao osjećaj blagih trnaca ili kao osjećaj otpuštanja u dojkama – zbog čega se i zove „let-down“ (refleks otpuštanja). Let-down prazni alveole i omogućava da mlijeko dođe do bebe putem bradavica. Kada su alveole prazne, kao odgovor na to proizvodi se više mlijeka. Nedavna istraživanja upućuju na to da specijalni protein u ljudskom mlijeku, tzv. Feedback inhibitor of lactation (FIL – povratni ihibitor laktacije), reguliše proizvodnju mlijeka. Kada ima mnogo mlijeka u dojkama, FIL sprečava da alveole proizvode još mlijeka. Kada se mlijeko ukloni iz dojki – i FIL se ne aktivira da zaustavi produkciju mlijeka – alveole su zaposlene i proizvode više mlijeka. Zbog toga je važno dojiti često i poticati bebu da isprazni dojku što je više moguće kako bi se obezbjedila optimalna zaliha mlijeka.

Drugo razmatranje je povezano za zalihu mlijeka odnosno kapacitet dojki. Ponekad žene sa manjim grudima brinu da neće moći proizvesti dovoljno mlijeka za svoje bebe, ali proces proizvodnje mlijeka je prilagođen veličini grudi. Manje grudi možda nisu u mogućnosti da pohrane toliko mlijeka između hranjenja kao veće grudi, ali ako se često prazne dovoljno, one proizvode dovoljno mlijeka koliko bebi treba. Žene sa većim grudima i većim kapacitetom za zalihu možda mogu imati veće razmake između hranjenja bez uticaja na njihove zalihe. S druge strane, žene sa malim grudima će morati češće da doje jer se njihove grudi pune brže i proizvodnja mlijeka se uspori kada se alveole napune.

Često dojenje nije samo dobro za zalihe mlijeka, nego i zdrava navika koja pomaže majci da izbjegne začepljene kanala i infekcije grudi.
Da li majka treba da zna koliko mlijeka njene dojke mogu pohraniti kako bi znala koliko često treba dojiti bebu? Ne. Zdrave bebe sa dobrim vještinama dojenja uzimaju onoliko mlijeka koliko im je potrebno, bez da majka previše razmišlja o cijelom procesu. Ali ako zna kako cijeli proces radi može pomoći majci da riješi bilo koji problem koji može imati sa zalihom mlijeka. Može joj pomoći i da razmisli o nekim mitovima i pogrešnim shvatanjima koje ljudi imaju u vezi dojenja. Npr. znaće da ne treba da čeka da joj se grudi „napune“ između hranjenja – jer uvijek ima mlijeka za bebu. Takođe će znati da ako je beba gladna ili prolazi kroz skok u razvoju, češće dojenje će ubrzati proizvodnju mlijeka skoro trenutno.

Autor: Anna Edgar

Reference napisala Anna Edgar
Sebring FL USA
Iz časopisa: NEW BEGINNINGS, Vol. 22 No. 2, March-April 2005, pp. 44-50
• Daly, S.E.J., Owens, R.A., and Hartmann, P.E. The short-term synthesis and infant-regulated removal of milk in lactating women. Exp Physiol 1993; 78(2):209-20. Fildes, V. Breasts, Bottles, and Babies: A History of Infant Feeding. Edinburgh, Scotland: Edinburgh University Press, 1985.
• Goldman, A.S. et al. Immunologic components in human milk during weaning. Acta Paediatr Scand 1983; 72(1):133-4.
• Hale, T.W. Medications and Mothers’ Milk. Amarillo, Texas: Pharmasoft Publishing, 2004.
• Hartmann, P.E. et al. Breast development and control of milk synthesis. Food Nutr Bull 1996; 17:292-304.
• Kent, J. Physiology of the expression of breast milk, part 2. Presented at the Medela Innovations in Breast Pump Research Conference, Boca Raton, Florida, July 2002.
• Lesavoy, M.A. et al. Axillary breast tissue: Clinical presentation and surgical treatment. Ann Plast Surg 1995; 35:356-60.
• Love, S. and Lindsey, K. Dr. Susan Love's Breast Book. New York, New York: Addison Wesley, 1995.
• Mohrbacher, N. and Stock, J. THE BREASTFEEDING ANSWER BOOK. Schaumburg, IL: LLLI, 2003.
• Patnaik, P. Axillary and vulval breasts associated with pregnancy. Br J Obstet Gynaecol 1978; 85:156-7.
• Peaker, M., and Wilde, C. Milk secretion: Autocrine control. News Physiol Sci 1978; 2:124-26.
• Pittard, W. et al. The immunologic composition of neonatal milk: Cellular components. Clin Immunol 1988; 46, 294-298.
• Sadler, T.W. Langmans Medical Embryology. Philadelphia, Pennsylvania: Lippincott, Williams, and Wilkins, 2000.
• Smith, L.J. How mother’s milk is made. LEAVEN 2001; 37(3):54-55.
• Soranus. 1991. Gynecology. Translated by Owsei Temkin. Baltimore, Maryland: Johns Hopkins University Press.
• Velanovich, V. Ectopic breast tissue, supernumerary breasts, and supernumerary nipples. South Med J 1995; 88:903-6.
• Vesalius, A. 1969. The Epitome of Andreas Vesalius. Translated by L.R. Lind. Cambridge, MA: The MIT Press.
• Wilde, D.J. et al. Autocrine regulation of milk secretion by a protein in milk. Biochem J 1995; 305:51.
• THE WOMANLY ART OF BREASTFEEDING. Schaumburg, Illinois: La Leche League International, 2004.
• Yalom, M. A History of the Breast. New York, New York: Alfred A. Knopf, 1997.
• Zeretzke, K. Allergies and the breastfeeding family. NEW BEGINNINGS 1998; 15(4):100.

Prevela i prilagodila: Jasna Pleho,
mama savjetnica za dojenje Udruženja DjeCa