Isključivo dojenje

Termin isključivo dojenje znači prehranu djeteta isključivo majčinim mlijekom tokom prvih šest mjeseci života djeteta, bez ikakve druge dodatne hrane ili tekućine, izuzev vitaminskih kapi ili lijekova.

Ovaj način prehrane djeteta ima veliki broj prednosti. Majčino mlijeko u toku svog stvaranja prođe nekoliko faza. Prvo mlijeko, kolostrum ili još poznato i kao imunološko mlijeko je prvo mlijeko koje stvaraju mliječne žlijezde tokom prvih 24-72 sata nakon poroda, a sadržava sve komponente bitne za zdravlje, snagu i zaštitu novorođenčeta. Neke od najvažnijih komponenata suimunoglobulini koji imaju funkciju osiguravanja organizma od bolesti, infekcija i alergija, Antitjela, koja štite imunološki nedovoljno razvijen organizam djeteta od virusa i bakterija, te vitamini A, B, C, D, E, folna kiselina, minerali, beta karoten, aminokiseline i mnogi drugi također neophodni elementi.

Kolostrum traje prvih nekoliko dana nakon poroda, zatim dolazi tzv. prelazno mlijeko i na kraju zrelo mlijeko.

Istraživanja pokazuju da dojena djeca manje obolijevaju od gastroenterokolitisa, ekcema, pretilosti, hipokalcijemije i hipermatrijemije. Također, prema podacima UNICEF-a “isključivo dojenje” u prvih šest mjeseci života može smanjiti smrtnost do pete godine na 13 posto u zemljama u razvoju, te može smanjiti broj smrti uzrokovanih akutnom respiratornom infekcijom i dijarejom, što su inače dva glavna uzroka smrti novorođenčadi, kao i ostalih infektivnih bolesti.

Veliki broj raznih istraživanja sumiran je u dokumentu i Američke akademije za pedijatriju “Dojenje i Upotreba humanog mlijeka.(American Academy of Pediatrics. Breastfeeding and the Use of Human Milk (Policy statement). Pediatrics 2005;115:496–506.). Neke od preporuka navedenih u ovom dokumentu su:

    • zdravo novorođenče treba odmah po porodu kožom uz kožu pribljubiti uz majku – novorođenče se briše, određuje se Apgar i obavlja prvi pregled dok je na majci, a zatim, već u prvih sat vremena, dobije prvi podoj;
    • ne davati vodu, glukozu, umjetno mlijeko;
    • cuclu ne davati dok se ne uhoda dojenje;
    • u prvim sedmicama uhodavanja dojenja broj obroka trebao bi biti od 8-12 u 24 h, ponuditi dojku na prvi znak gladi (plač je kasni znak);
    • nakon što je dojenje uhodano, treba nastaviti s oko 8 obroka dnevno;
    • isključivo dojenje preporučuje se tokom prvih 6 mj. života, nastavak dojenja barem do dobi od 12 mjeseci, a iza toga prema želji djeteta i majke, te nema objektivnih pokazatelja razvojnih problema zbog produživanja dojenja do u treću godinu života;
    • u prvih 6 mj. isključivog dojenja ne dodavati vodu, čaj, sokove ili “pojačavati” prehranu drugim dodacima, jer to istiskuje majčino mlijeko i njegove protektivne efekte;
    • majka i dojenče trebali bi spavati u blizini.

Pored ovih navednih medicinskih činjenica koje govore u korist isključivom dojenju postoji i psihološki aspekt čiji se uticaj na razvoj djeteta ne smije zanemariti. Dojenje pomaže stvaranju veze između majke i djeteta i utiče na to da se novorođenče osjeća sigurnim zbog majčine blizine.

Dojenjem dijete ujedno zadovoljava i refleks sisanja koji je naročito izražen u prvim mjesecima života.

Isključivo dojenje ima prednosti i za majku, jer nakon poroda potiče otpuštanje hormona oksitocina koji, osim refleksa stvaranja mlijeka, uzrokuje i kontrakcije koje omogućuju povratak maternice u stanje prije začeća, a ujedno i smanjuje mogućnost postporođajnih krvarenja.

Prijašnja praksa primalja je bila da se dijete odmah nakon poroda obriše i da majci na podoj kako bi potaknule ekspulziju posteljice i zaustavile krvarenje iz maternice jer je oksitocin također odgovoran i za izbacivanje posteljice i zaustavljanje krvarenja.

Majke dojilje sagorijevaju 200 – 500 kalorija na dan više, što omogućuje brže skidanje suvišnih kilograma dobivenih u trudnoći. Dojenje smanjuje i rizik od nastanka raka dojki i jajnika, srčanih oboljenja i osteoporoze te odgađa povratak menstruacije, čime smanjuje mogućnost ponovnog začeća.

U periodu isključivog dojenja veoma je važno da izbjegavamo upotrebu bočice jer ona vodi prestanku dojenja. Naime, djetetu je puno lakše izvući mlijeko iz bočice nego iz dojke pa nakon nekog vremena može početi odbijati dojku, jer oko nje treba trud za razliku od bočice iz koje mlijeko kaplje samo. Ukoliko se dogodi da majka bude na izvjesno vrijeme odvojena od novorođenčeta, potrebno je da izmuze mlijeko i pravilno ga skladišti u frižideru. Osoba koja se u tom vremenu brine o djetetu trebala bi izdojeno mlijeko davati djetetu na kašičicu ili na čašu.

Zbog toga što noćni podoji mogu predstavljati napor za mlade majke idealno riješenje je da beba spava u blizini majke.

Majčino mlijeko je prirodna prehrana svakog novorođenčeta i dojenčeta. Pored toga što je to najpristupačniji i najpraktičniji način prehrane kojim mu se osigurava hrana, dojenjem se djetetu osigurava i toplina, zaštita. Prirodna prehrana utiče na zdravlje djeteta,jer predstavlja optimalnu hranu koja je najbolje probavljiva i utiče na sazrijevanje djetetovog probavnog trakta, štiteći novorođenče od infekcija, spriječava razvoj alergijskih bolesti, jača opću otpornost organizma i smanjuje pojavu oboljenja digestivnog trakta.