Razvoj grudi

Razvoj grudi

Razvoj grudi počinje već u utrobi, kod muških i ženskih fetusa. Između četvrte i sedme sedmice života embrija, vanjski sloj kože počinje da se tanji duž linije koja se proteže od pazuha do prepone.Tu se formira greben dojke. Kasnije većina ove „mliječne linije“ nestaje, ali mali dio ostaje na prsima i formira 16 do 24 pupoljaka koji se razvijaju u mliječne kanale i alveole, osnosno vrećice koje izlučuju i čuvaju majčino mlijeko u grudima.

Najprije se mliječni kanali otvaraju u male jamice ispod kože, ali brzo nakon rođenja transformiše se u bradavicu. Bradavica je okružena areolom. Mliječne žljezde ostaju neaktivne do puberteta.

Sljedeći stadij razvoja grudi dešava se kada žena ulazi u pubertet, oko 10. do 12. godine života. Grudi počinju da rastu godinu ili dvije prije nego što djevojčica dobije menstruaciju. Tokom svake ovulacije, tkivo dojki raste pomalo. Najveći rast se dešava u adolescenciji i nastavlja sve do 35 godine. Grudi se ne smatraju potpuno zrele dok žena ne rodi i ne počne proizvoditi mlijeko.

BREASTFEEDING ANSWER BOOK objašnjava da su zrele dojke sačinjene od žljezdanog tkiva za produkciju i transport mlijeka; potpornog veznog tkiva; krvi, što omogućava sve potrebe za prehranu i proizvodnju mlijeka; limfe, tekućine koja uklanja otpad kroz limfni sistem tijela; nerva koji šalju poruke mozgu; i masnog tkiva kao zaštita od povreda. Žljezdano tkivo je napravljeno od alveola, koje luče i čuvaju mlijeko dok okolne mišićne ćelije izbacuju ga u kanaliće. Kanalići dalje vode u velike kanale, koji vode između pet i 10 pora bradavice na površini areole. Donedavno se vjerovalo da pored toga da se mlijeko čuva u alveolama, da se ono čuva u mliječnim džepovima, širem području u kanalima odmah iza bradavica. Ipak posljednje ultrazvučne studije su pokazale da mliječni kanali nisu stalne strukture u grudima. Mliječni kanali odmah iza bradavica se prošire kao odgovor na refleks izbacivanja mlijeka, a onda se sužavaju opet kada je hranjenje završeno i mlijeko se vraća u alveole.

Jedan od načina vizualizacijske strukture grudi je slika drveta. Alveole su lišće a kanali su grane. Puno malih grana spaja se u nekoliko velikih grana koje konačno postaju stablo drveta. Slično tome, grudi su napravljenje od jedinica koje se nazivaju režnjevi, svaki je sadržan od jednog glavnog kanala sa više malih kanala i alveola koje vode do njega. Većina autora vjeruje da žena ima približno 15 do 20 režnjeva u svakoj dojci, iako jedna studija sugeriše da broj može biti bliži od 7 do 10 u svakoj dojci.

Areola, tamnije područje koje okružuje bradavicu, dobija svoju boji od mnogih kapilara ispod kože koje dovode krv u bradavicu. U areoli se nalaze žljezde lojnice (koje luče ulje kako bi omekšale i zaštitile kožu), znojne žljezde i mongomerijeve žljezde za koje se vjeruje da proizvode substancu koja podmazuje bradavicu i štiti je od bakterija.

Reference napisala Anna Edgar
Sebring FL USA
Iz časopisa: NEW BEGINNINGS, Vol. 22 No. 2, March-April 2005, pp. 44-50
• Daly, S.E.J., Owens, R.A., and Hartmann, P.E. The short-term synthesis and infant-regulated removal of milk in lactating women. Exp Physiol 1993; 78(2):209-20. Fildes, V. Breasts, Bottles, and Babies: A History of Infant Feeding. Edinburgh, Scotland: Edinburgh University Press, 1985.
• Goldman, A.S. et al. Immunologic components in human milk during weaning. Acta Paediatr Scand 1983; 72(1):133-4.
• Hale, T.W. Medications and Mothers’ Milk. Amarillo, Texas: Pharmasoft Publishing, 2004.
• Hartmann, P.E. et al. Breast development and control of milk synthesis. Food Nutr Bull 1996; 17:292-304.
• Kent, J. Physiology of the expression of breast milk, part 2. Presented at the Medela Innovations in Breast Pump Research Conference, Boca Raton, Florida, July 2002.
• Lesavoy, M.A. et al. Axillary breast tissue: Clinical presentation and surgical treatment. Ann Plast Surg 1995; 35:356-60.
• Love, S. and Lindsey, K. Dr. Susan Love's Breast Book. New York, New York: Addison Wesley, 1995.
• Mohrbacher, N. and Stock, J. THE BREASTFEEDING ANSWER BOOK. Schaumburg, IL: LLLI, 2003.
• Patnaik, P. Axillary and vulval breasts associated with pregnancy. Br J Obstet Gynaecol 1978; 85:156-7.
• Peaker, M., and Wilde, C. Milk secretion: Autocrine control. News Physiol Sci 1978; 2:124-26.
• Pittard, W. et al. The immunologic composition of neonatal milk: Cellular components. Clin Immunol 1988; 46, 294-298.
• Sadler, T.W. Langmans Medical Embryology. Philadelphia, Pennsylvania: Lippincott, Williams, and Wilkins, 2000.
• Smith, L.J. How mother’s milk is made. LEAVEN 2001; 37(3):54-55.
• Soranus. 1991. Gynecology. Translated by Owsei Temkin. Baltimore, Maryland: Johns Hopkins University Press.
• Velanovich, V. Ectopic breast tissue, supernumerary breasts, and supernumerary nipples. South Med J 1995; 88:903-6.
• Vesalius, A. 1969. The Epitome of Andreas Vesalius. Translated by L.R. Lind. Cambridge, MA: The MIT Press.
• Wilde, D.J. et al. Autocrine regulation of milk secretion by a protein in milk. Biochem J 1995; 305:51.
• THE WOMANLY ART OF BREASTFEEDING. Schaumburg, Illinois: La Leche League International, 2004.
• Yalom, M. A History of the Breast. New York, New York: Alfred A. Knopf, 1997.
• Zeretzke, K. Allergies and the breastfeeding family. NEW BEGINNINGS 1998; 15(4):100.

Prevela i prilagodila: Jasna Pleho,
mama savjetnica za dojenje Udruženja DjeCa