Trudnoća i laktacija

Trudnoća i laktacija

Hormoni u trudnoći, uključujući estrogen, progesteron, prolaktin i ostale, uzrokuje kompleksne izmjene koje se dešavaju u dojkama. To su različiti hormoni od kojih svaki igra posebnu ulogu u pripremi tijela za dojenje. Ipak promjene koje većina žena primjećuje mogu biti svrstane u jednu riječ: uvećavanje. Tokom prvog tromjesečja trudnoće, kanali i alveole u grudima se multipliciranju vrlo brzo. Grudi mogu biti osjetljive i njihova se veličina povećava u pripremi za dojenje.

Laktogeneza je termin koji označava izvor, ili početak laktacije i odvija se u tri faze. Laktogeneza I počinje oko 12 sedmice prije porođaja, kako mliječne žljezde počinju da luče kolostrum. Veličina dojki se povećava i dalje kako se alveole pune sa kolostrumom, ali prisustvo visokog nivoa hormona progesterona u majčinoj krvi inhibira punu produkciju mlijeka nakon rođenja.

Laktogeneza II počinje nakon rođenja kada je placenta izbačena. Nivo progesterona pada dok nivo prolaktina ostaje visok. Prolaktin je glavni hormon zadužen za laktaciju, a on je kontrolisan od hormona koje izlučuje hipoviza, tiroid, nadbubrežna žljezda, jajnici i pankreas. Više krvi teče u grudi, noseći više oksigena. Dva ili tri dana nakon porođaja, „dolazi mlijeko“. Količina proizvedenog mlijeka se brzo povećava i njegov sastav se postepeno mijenja od kolostruma u zrelo mlijeko. Sodium, klorid i nivo proteina u mlijeku se smanjuje, a nivo laktoze i drugih hranjivih sastojaka raste. Boja se postepeno mijenja od zlatno žute što je tipično za kolostrum do plavo bijele. Kako je proces kontrolisan od strane hormona, grudi počinju proizvoditi mlijeko bilo da majka doji ili ne. U ovom stadiju laktogenese, važno je često dojiti (i/ili ispumpavati, ako beba ne može da doji dobro), jer često dojenje u prvoj sedmici nakon rođenja povećava broj prolaktinskih receptora u grudima.

Posao receptora je da prepozna i odgovori na određeni hormon. Ako ima više receptora prolaktina onda su grudi osjeljivije na prolaktin, što prema onome što istraživanja pokazuju utiče na to koliko mlijeka majka proizvodi u sljedećoj fazi laktogeneze.

Stadij III procesa Laktogeneze III je znan kao galaktopoiesis. Ovo je osnova zrele zalihe mlijeka. U tom periodu produkcija mlijeka prelazi iz endokrine (hormonalne) na autokrinu kontrolu. Ovo znači da nastavak proizvodnje mlijeka zavisi više od uklanjanja mlijeka iz grudi nego od hormona cirkulisanja krvi. Tu prevladava princip „Ponude i potražnje“. Što više majka doji, više se mlijeka proizvodi. Ako manje doji, produkcija mlijeka se usporava.

Reference napisala Anna Edgar
Sebring FL USA
Iz časopisa: NEW BEGINNINGS, Vol. 22 No. 2, March-April 2005, pp. 44-50
• Daly, S.E.J., Owens, R.A., and Hartmann, P.E. The short-term synthesis and infant-regulated removal of milk in lactating women. Exp Physiol 1993; 78(2):209-20. Fildes, V. Breasts, Bottles, and Babies: A History of Infant Feeding. Edinburgh, Scotland: Edinburgh University Press, 1985.
• Goldman, A.S. et al. Immunologic components in human milk during weaning. Acta Paediatr Scand 1983; 72(1):133-4.
• Hale, T.W. Medications and Mothers’ Milk. Amarillo, Texas: Pharmasoft Publishing, 2004.
• Hartmann, P.E. et al. Breast development and control of milk synthesis. Food Nutr Bull 1996; 17:292-304.
• Kent, J. Physiology of the expression of breast milk, part 2. Presented at the Medela Innovations in Breast Pump Research Conference, Boca Raton, Florida, July 2002.
• Lesavoy, M.A. et al. Axillary breast tissue: Clinical presentation and surgical treatment. Ann Plast Surg 1995; 35:356-60.
• Love, S. and Lindsey, K. Dr. Susan Love's Breast Book. New York, New York: Addison Wesley, 1995.
• Mohrbacher, N. and Stock, J. THE BREASTFEEDING ANSWER BOOK. Schaumburg, IL: LLLI, 2003.
• Patnaik, P. Axillary and vulval breasts associated with pregnancy. Br J Obstet Gynaecol 1978; 85:156-7.
• Peaker, M., and Wilde, C. Milk secretion: Autocrine control. News Physiol Sci 1978; 2:124-26.
• Pittard, W. et al. The immunologic composition of neonatal milk: Cellular components. Clin Immunol 1988; 46, 294-298.
• Sadler, T.W. Langmans Medical Embryology. Philadelphia, Pennsylvania: Lippincott, Williams, and Wilkins, 2000.
• Smith, L.J. How mother’s milk is made. LEAVEN 2001; 37(3):54-55.
• Soranus. 1991. Gynecology. Translated by Owsei Temkin. Baltimore, Maryland: Johns Hopkins University Press.
• Velanovich, V. Ectopic breast tissue, supernumerary breasts, and supernumerary nipples. South Med J 1995; 88:903-6.
• Vesalius, A. 1969. The Epitome of Andreas Vesalius. Translated by L.R. Lind. Cambridge, MA: The MIT Press.
• Wilde, D.J. et al. Autocrine regulation of milk secretion by a protein in milk. Biochem J 1995; 305:51.
• THE WOMANLY ART OF BREASTFEEDING. Schaumburg, Illinois: La Leche League International, 2004.
• Yalom, M. A History of the Breast. New York, New York: Alfred A. Knopf, 1997.
• Zeretzke, K. Allergies and the breastfeeding family. NEW BEGINNINGS 1998; 15(4):100.

Prevela i prilagodila: Jasna Pleho,
mama savjetnica za dojenje Udruženja DjeCa