Položaj pri porodu

porod_cucanjU većini porodiljskih sistema sa tradicionalnim akušerskim praktikama je neobično važan aktivan stav žene pri porodu, jer može smanjiti bolove i olakšati porod. Sa „aktivnim držanjem“ se podrazumjeva kretanje, hodanje, zauzimanje određenih tjelesnih pozicija koje podstiču i olakšavaju sam tok poroda, ali isto tako i opuštanje tijela i disanje skladno potrebi porodilje. U fiziološko, odnosno trudovima odgovarajuće držanje ubrajamo i uspravan stav pri porodu.
U većini kultura su žene rađale u uspravnim pozicijama, tj. čučeći, na koljenima, stojeći ili sjedeći, uz podršku babice ili muža, na posebnim stolicama za čučeći stav ili nekim drugim stolicama za rađanje, kao i četveronožnom stavu. U zapadnim porodiljskim sistemima je znanje o aktivnoj ulozi žene pri porodu i o optimalnom držanju pri porodu skoro izgubljeno. No postoje mnoge druge zajednice, od kojih smo puno toga naučili. Svugdje na svijetu za vrijeme poroda žene mogu slobodno hodati, sjediti, stajati ili klečati. One se slobodno kreću, da bi našle najoptimalniju i najudobniju poziciju za vrijeme bola i poroda. Sve to pomaže da bi porod za majku i dijete bio lakši i sigurniji.
Mnoga nova naučna istraživanja potvrdila su prednosti ovakvih porodiljskih prakticiranja. Uprkos tome, ženama se oduzima pravo aktivnog rađanja i one su prisiljene na porod u pasivnom položaju ležeći na leđima, što dakako može dovesti do neželjenih komplikacija pri samom toku poroda.
Ovdje ćemo citirati tačku 17 iz „Općih preporuka“ Svjetske Zdravstvene Organizacije, WHO (vidi literatura): „ Žene ne bi trebale da se prilikom trudova i poroda stavljaju u leđnu, ležeću poziciju. Naprotiv, one treba da se ohrabre, da se za vrijeme trudova slobodno kreću i svaka majka bi trebala slobodno odlučiti, koju poziciju prilikom samog poroda će zauzeti.
Na osnovu poznatih prednosti slobodnog kretanja pri porodu, dolazimo do zakljčka, da jedan aktivan porođajni stav i vertikalna pozicija pri porodu veoma podstiču dinamičke procese poroda i imaju veoma povoljno djelovanje na tjelesno i psihičko stanje majke i djeteta.
Svi stručnjaci na području pripreme za porod i porodiljstva, kao i same trudnice bi trebali doprinijeti promjenama standardnih porodiljskih prakticiranja i podržati uvođenje fiziološkog držanja pri porodu i uspravan stav pri porodu u savremeno porodiljstvo. Obnavljanje izgubljenog znanja o rađanju, kao i nove ideje i razvoji pomoći će ženama da upotrijebe svoje vlastite sposobnosti, instinkte i snage i preuzmu svoju autonomnu ulogu pri porodu. Ženama treba biti omogućeno da ponovo izuče „umjetnost rađanja“.
Ipak, u skladu sa preporukama SZO, ali i moralnim vodiljama, akcenat je neophodno staviti na pravo da žena sama izabere položaju u kojem će na svijet donijeti dijete.
Neophodna je temeljna i odgovorna edukacija, bez vlastitih interesa i nepristrasna o pravima žene kao ljudskog bića, kao porodilje, prednostima i manama svih mogućnosti koje joj se nude, a na svakoj ženi ponaosob je da sama donese odluku u kojem položaju se ona sama osjeća najsigurnije i najugodnije.

Prednosti slobodnog kretanja žene i vertikalnog stava pri porodu

  1. Porođajni kanal se proširuje
  2. Pokretljivost zdjelice je skoro optimalna, najveća u visećoj poziciji
  3. Položajem karlice i kralježnice pri stajanju i u čučećoj poziciji, tok porođajnog kanala ispružen i skoro okomit. Stim je olakšano spuštanje dječije glavice
  4. Zajednička igra mišićne i istiskujuće snage i vuče sile teže podstiče porođajnu dinamiku, ali je moguća samo pri uspravnom porođajnom stavu
  5. Kontrakcije maternice su jače, redovnije i češće
  6. Trudovi se bolje podnose kretanjem i mjenjanjem tjelesnih pozicija, onako kako to odgovara ženi
  7. Opuštanje u pauzi između bolova je efektivnije
  8. Osjećaj bola se samnjuje zbog držanja prilagođenog trudovima
  9. Podstaknuto i olakšano je otvaranje grlića maternice
  10. Pritisak trbuha djeluje jače uz minimalan napor mišića
  11. Muskulatura međice se bolje rasteže i opušta
  12. Rizik nastajanja rupture i neophodnost epiziotomije je veoma smanjen
  13. Žena je aktivna, sposobnija, i ima kontrolu nad svojim tijelom
  14. Disanje majke je poboljšano
  15. Kad je tijelo nagnuto prema naprijed i oslonjeno, spriječava se uterovaskularni sindrom
  16. Pad krvnog tlaka je spriječen
  17. Smetnje krvotoka kod majke se veoma rijetko događaju
  18. Majčin i dječiji krvotok je poboljšan
  19. Placenta je bolje prokrvljena
  20. Srčana frekvencija ploda je poboljšana
  21. Spriječen je nedostatak u opskrbi djeteta (Fetal Distress), u vezi sa venoznim povratnim tokom
  22. Apgar – vrijednosti su bolje
  23. Lučenje hormona (prostaciklina i endorfina) je poboljšano. Posebno nivo hormona prostaciklina raste prilikom mijenjanja iz ležećeg položaja na strani u stojeći položaj
  24. Tjelesni kontakt sa osobom koja pomaže pri porodu djeluje opuštajuće na ženu. Preko regulacionih mehanizama limbičkog sustava, oslobađaju se endorfini
  25. Razgradnjom stresa, straha i napetosti podstiče se djelovanje oksitocina. (Primjena toplote ima isto djelovanje)
  26. Primjena medikamenata za trudove, bolove i napetost je smanjena
  27. Emocionalna veza između majke i djeteta je poboljšana neposrednim vizuelnim kontaktom pri uspravnom položaju

 

Literatura:

  1. Liselotte Kuntner: „Stav žene pri porodu. Trudnoća i porod sa istorijskog, narodnog i medicinskog gledišta“ (Die Gebärhaltung der Frau. Schwangerschaft und Geburt aus geschichtlicher, völkerkundlicher und medizinischer Sicht), Izdavačka kuća Hans Marseille, München, 1994.
  2. Liselotte Kuntner: „Nova saznanja i gledišta o porođajnom držanju. Čučeća stolica Maia“ (Neue Erkenntnisse und Ansichten über die Gebärhaltung. Der gebärhocker Maia). Izdavačka kuća Hans Marseille, München 1991.
  3. Izvještaj kongresa: „Zajednička interregionalna konferencija o potrebnoj tehnologiji u porodiljstvu“ (Gemeinsamen interregionalen Konferenz über bedarfsgerechte Geburtstechnologie) WHO; Fortaleza (Brazil), 1985

Izvor: bhmama.org

Autor: Adisa Hotić