Trudnoća i astma

imagesAstma je hronična upalna bolest bronhija. U zavisnosti od težine oboljenja, može se manifestovati različitim simptomima, a oni mogu biti stalni ili se pojavljivati periodično.
Prema procjeni, 4 do 6% žena u reproduktivnoj dobi boluje od astme, odnosno 7% trudnica što je čini najčešćom hroničnom bolešću trudnica.
Simptomi astme su:

  1. Napadi suhog kašlja (ponekad samo suho kašljucanje)
  2. Osjećaj nedostatka zraka sa ili bez fenomena čujnog disanja poput fućkanja ili piskanja
  3. Pritiska u grudnom košu uz osjećaj napuhnutosti pluća
  4. Noćno ili ranojutarnje buđenje (obično pred zoru) zbog osjećaja nedostatka zraka ili suhog kašlja

 

Astma u trudnoći

Ozbiljna astma trudnoću može staviti pod rizik, ali istraživanja pokazuju da se taj rizik može otkloniti. Trudnice koje boluju od astme, i koje se cijelim tokom trudnoće pod budnim nadzorom stručnjaka imaju iste šanse za normalnu i zdravu bebu kao i trudnice koje nemaju astmu. Ipak, unatoč tome da astma koja je dobro kontrolisana, ima minimalan efekat na samu trudnoću, trudnoća može znatno uticati na astmu.
Tokom trudnoće kod 1/3 trudnica ne dolazi do promjena u stepenu težine bolesti, kod 1/3 dolazi do pogoršanja, najčešće iza četvrtog mjeseca trudnoće, a kod 1/3 dolazi do poboljšanja.
Zbog varijablinosti astme u trudnoći preporučuju se češće kontrole astme, najmanje jednom mjesečno, kako bi se smanjio rizik za zdravlje i život majke. Primjećeno je da je kod trudnica s loše kontrolisanom astmom povećana učestalost povišenog krvnog pritiska (hipertenzije) i preeklampsije/eklampsije. s druge strane, slabo kontrolisana astma predstavlja prijetnju i za majku i za fetus. Teži napad astme uzrokuje smanjenje količine kisika u krvi majke, što dovodi do smanjenog dovoda kisika do fetusa što rezultira manjom težinom fetusa. Upravo zbog toga trudnice se povrgavaju terapiji kisikom za vrijeme akutnog astma napada.
Veliki broj trudnica koje su prije trudnoće redovno koristile terapiju imaju bojazan od uzimanje lijekova u toku trudnoće što je velika greška. Prekid uzimanje terapije bez konsultacije i dozvole ljekara ima mnogo veće poljedice nego uzimanje propisanih lijekova, zbog moguće hipoksije (smanjenja kisika) fetusa, a koja je rezultat asmatičnih napada.
Pored terapije koju trudnica koristi u dogvoru sa svojim ljekarom, rizik od asmatičnih napada može smanjiti i na način da otkrije i stavi pod kntrolu “okidače” koji dovode do napada.
Ukoliko je trudnica pušač, potrebno je da odmah prekine pušenje, potom da izbjegava dokazane ali i potencijalne alergene poput polena, životinjske dlake, prašine ali i parfema i drugih nadražujućih sredstava.

Nasljeđivanje astme

Astma je nasljedna bolest, te postoji velika vjerovatnoća da će i dijete čija je majka asmatičar također bolovati od astme. Još je veća vjerovatnoća ako su oba roditelja atopičari (osobe sklone alergijskim bolestima), kada se vjerojatnost razvoja atopijske konstitucije očekuje u oko 50% slučajeva.
U cilju preventivnog djelovanja, preporuka je da majke što duže doje jer je poznato da majčino mlijeko, pored mnogih drugih benefita igra važnu ulogu i u sprječavanju razvoja astme i alergija.

Izvor: astma.hr, astma.rs, http://acaai.org/