Članak je preuzet sa portala Udruge Roda i odnosi se na članak objavljen u Večernjem listu, ali i u mnogim nasim medijima

Sporni članak autorice Mary Renfrew iz Londona, objavljen je kao komentar, to jest, taj članak reflektira subjektivno mišljenje male skupine istraživača o preporukama Svjetske zdravstvene organizacije za isključivim dojenjem tijekom prvih šest mjeseci. Ne radi se o znanstveno-istraživačkom radu niti o sustavnom pregledu postojeće literature nego samo o osvrtu na neke od dosada objavljenih članaka. Točno se zna koji su postupci revidiranja stručne literature koje, da bi se izbjegla pristranost i krivo tumačenje, treba poštivati, a koji nisu provedeni u članku istraživača iz Londona. Autori dotičnog članka ne spominju da je upravo 2009. godine napravljen sustavni pregled znanstvene literature o optimalnoj duljini isključivog dojenja, koji je objavljen u Cochrane-ovoj knjižnici sustavnih pregleda, i koji zaključuje da nema rizika u isključivom dojenju tijekom prvih šest mjeseci djetetova života, dapače.

Svi naslovi i podnaslovi Vašeg članka, objavljenog na str. 36., dojenje prikazuju u negativnom svijetlu, tako da se čitatelj može s pravom pitati čije interese Vi zastupate: proizvođača nadomjestaka humanog mlijeka ili dječje? Niti u jednom trenutku se ne pitate koji su rizici nedojenja. Ti su rizici brojni i dokazani. Američko ministarstvo zdravstva 20. siječnja ove godine je objavilo plan i program aktivnosti u promociji dojenja: The Surgeon General's Call to Action to Support Breastfeeding( http://www.surgeongeneral.gov/topics/breastfeeding/calltoactiontosupportbreastfeeding.pdf ). U tom dokumentu navedena je i tablica rizika nedojenja. U podužem popisu bolesti koje se češće javljaju kod djece koja nisu dojena ili su kraće dojena navedene su: upale uha, infekcije probavnog i dišnog sustava, astma, pretilost, šećerna bolest tipa 2, leukemija, sindrom iznenadne smrti dojenčadi i nekrotizirajući enterkolitis. Prošle godine skupina istraživača iz SAD-a je izračunala da, kada bi 90% majki isključivo dojilo svoju djecu prvih šest mjeseci, država bi uštedjela 13 milijardi dolara godišnje na troškove liječenja suboptimalno hranjene djece.

Sugeriranje da mlijeko majke koja želi isključivo dojiti može biti opasno za njezino dijete - što naslovi Vašeg članka nedvojbeno ističu - izravno ugrožava zdravlje majke i djeteta, te ogroman trud koje su brojne organizacije, vlade (uključujući i Vladu Republike Hrvatske), udruge i građanske inicijative uložile tijekom zadnjih desetljeća u promicanju nečega što je poželjno i prirodno. Stoga molim da urednik Jutarnjeg lista objavi ovaj članak u cijelosti i demantira naslove članka, tim više što je i moj osvrt objavljen u tom obmanjujućem kontekstu.

Dr. Irena Zakarija-Grković, međunarodna certificirana savjetnica za dojenje

Predsjednica Hrvatske udruge IBCLC savjetnica za dojenje