Situacija u zajednici

Iako najlakši, najzdraviji i najbolji način ishrane beba, ovaj vid ishrane nije i najzastupljeniji. Istraživanja pokazuju da iz opravdanih razloga manje od 5% žena ne može dojiti. Stoga zabrinjava podatak da u BiH svega 17,6% djece bude isključivo dojeno. Veliki broj žena iz razloga neinfomisanosti, jake medijske propagande, uticaja sredine i neadekvatne pripreme nailaskom na prvi veći problem odustane od dojenja.

Na osnovu istraživanja koje je sproveo UNICEF 2006. godine procijenjeno je da svega 17,6 posto djece u BIH ispod šest mjeseci bude isključivo dojeno.

Projektom Dojenje je IN, članovi Udruženja "DjeCa" vjeruju da se postojeća situacija može unaprijediti, i da zajedničkim naporima svih nadležnih institucija i organizacija možemo povećati dostupnost pravih informacija onima kojima su one potrebne: roditeljima.

Projekat će realizovati članovi udruženja „DjeCa“ uz usku i konkretnu saradnju sa relevantnim organizacijama koja pokažu interesovanje za projekat kao i stručnom saradanjom sa eminentnim članovima i simpatizerima Udruženja koji bi na bazi volontiranja učinili da se gore navedene brojke majki koje svoju djecu doje u narednom periodu utrostruče.

Istraživanja provedena 70-tih godina pokazala su da je u svijetu došlo do naglog opadanja broja majki koja doje svoju djecu. Hranjenje na flašicu smatralo se jednako dobrim kao i dojenje, a u razvijenim zemljama je hranjenje na flašicu bio čak i odraz blagostanja. Ova pojava nije zaobišla ni našu zemlju. Majčino mlijeko sve češće je zamjenjivalo ono industrijski proizvedeno.

Smatrajući snažan marketing najvećim krivcem, WHO je u saradnji s UNICEF-om izradio Međunarodni kodeks o načinu prodaje zamjena za majčino mlijeko. Međutim, do današnjeg dana taj kodeks nije usvojen u Federaciji, dok je u Republici Srpskoj usvojen zajedno sa Uredbom o zabrani reklamiranja, oglašavanja i distibuciji zamjene za majčino mlijeko (Službeni glasnik RS-e, broj 39/00)

Iako su prethodnih godina veliki broj nevladinih organizacija, institucije i pojedinci učinili izuzetne pomake po pitanju promocije i zaštite dojenja, i dalje je evidentan problem nedovoljne educiranosti majki. One pod uticajem sredine i uslijed nedovoljnog poticaja od strane zdravstvenih radnika te izraženog farmaceutskog lobija i lobija proizvođača adaptirane mliječne formule, a koji zbog nepostojanja adekvatne zakonske regulative provode agresivne kampanje vršeći pritisak na mlade roditelje plasiranjem netačnih informacija, i dalje veoma lako odustaju od dojenja i pribjegavaju adaptiranim mliječnim formulama.

Sve ovo dovelo je do toga da je ukupan broj isključivo dojene djece u našoj zemlji jako nizak. Kao što smo već naveli, na osnovu istraživanja koje je sproveo UNICEF 2006. godine procijenjeno je da svega 17,6 posto djece u BIH ispod šest mjeseci bude isključivo dojeno.

Pristup problemu

Na polju promocije dojenja u Bosni i Hercegovini je proteklih godina učinjeno jako mnogo od strane najvećim djelom nevladinog sektora i međunarodnih organizacija (UNICEF i IBFAN ali i drugih organizacija). Ipak, s obzirom na to da se u našoj zemlji novi životi rađaju svakodnevno i da je neophodna živa komunikacija sa majkama i budućim majkama problem promocije dojenja nema mogućnost zastarijevanja.

Zbog toga je planirano da se izloženom problemu pristupi na nešto drugačiji način, dajući mu karakter interaktivnosti, iskorištavajući potencijale elektronske komunikacije do njenog maksimuma kroz oformljivanje web stranice na kojoj bi se podaci ažurirali redovito, a gdje bi majke stručnjacima mogle postavljati pitanja u vezi sa problemima sa dojenjem i koja bi sadržavala arhivu prethodnih odgovora, pravljenjem brošure koja ima za cilj promociju dojenja te snimanje edukativnog video filma o dojenju i u konačnici, oformljenje SOS telefona za dojenje gdje bi educirane majke volonteri davale savjete drugim majkama u vezi sa problemima u dojenju sa kojima se one susreću.

U konačnici, da bi se ovi napori na promociji dojenja i aktualiziranju zaštite i promocije dojenja zaštitili od agresivnih proizvođača adaptirane mliječne formule, namjeravamo koordiniranim zajedničkim naporima svih nevladinih institucija i uz pomoć medija dovesti do toga da se Međunarodni kodeks o načinu prodaje zamjena za majčino mlijeko usvoji u oba entiteta naše zemlje, te u konačnici implementira u pozitivno zakonodavstvo naše zemlje.