Kalendar vakcinacije i revakcinacije

Prve vakcinacije su vršili još u staroj Kini. Zdravstveni eksperti procjenjuju da je zahvaljujući vakcinama spašeno oko 20 miliona života u proteklih dvadeset godina. Ipak, bez obzira na to koliko je imunizacija u stvari korisna, veliki broj roditelja i dalje ne vakciniše svoju djecu. Da bismo smanjili broj nedoumica u vezi sa vakcinacijom, zamolili smo nadležne da na najčešće postavljena pitanja u vezi sa vakcinama daju odgovor.
Na pitanja vezana za vakcine/imunizaciju odgovorile su Dr. Jelena Ravlija i Dr. Mirsada Mulaomerovic iz Zavoda za javno zdravstvo FBIH

1. Koje su očekivane nus pojave za svaku od redovnih vakcina?  Šta roditelji mogu očekivati da se dogodi kao uobičajena reakcija, a zbog koje reakcije moraju hitno kontaktirati pedijatra?

Poslije vakcinacije mogu se očekivati lokalne reakcija kao što su bol, otok i crvenilo kao i temperatura, iritantnost, umor. Ove su pojave minorne i o njima, obično pedijatar upozna roditelje.
Ozbiljne uzgredne pojave nakon vakcinacije djece su veoma, veoma rijetke i najčešće su koincidentalne, tj. desile bi se kod određenih osoba i bez vakcine. Najbolje informacije dobićete od svog pedijatra. O svakoj eventualnoj reakciji, koja se može povezati sa vakcinacijom, trebate obavijestiti odmah svoga pedijatra.

 

2. Kada se koja vakcina prima?

Dijete u Federaciji BiH prima vakcine prema sljedećem rasporedu:

  • odmah poslije rođenja protiv tuberkuloze i hepatitisa B;
  • sa navršenim jednim mjesecom života protiv hepatitisa B;
  • sa navršena dva mjeseca života protiv difterije, tetanusa, velikog kašlja, dječije paralize i bolesti koje uzrokuje hemofilus influence tip b;
  • u četvrtom mjesecu života protiv difterije, tetanusa, velikog kašlja, dječije paralize i bolesti koje uzrokuje hemofilus influence tip b;
  • sa navršenih šest mjeseci života protiv difterije, tetanusa, velikog kašlja, dječije paralize i hepatitisa B;
  • sa 11 mjeseci života protiv morbila, rubeole i parotitisa;
  • u osamnaestom mjesecu života – revakcinacija protiv dječije paralize i bolesti koje uzrokuje hemofilus influence tip b;
  • u petoj godini života – revakcinacija protiv difterije, tetanusa, velikog kašlja i dječije paralize;
  • u šestoj godini života – revakcinacija protiv morbila, rubeole i parotitisa;
  • u četrnaestoj godini – revakcinacija protiv difterije i tetanusa, dječije paralize;
  • u osamnaestoj godini života – revakcinacija protiv tetanusa;

 

3. Da li je moguće da dijete dobije vakcinu ranije od kalendarom predviđenog roka? (npr. MPR umjesto sa 13 sa 11 mjeseci)?

Imunologija – nauka koja se bavi izučavanjem procesa otpornosti organizma je jedna od najdinamičnijih grana nauke danas, što znači da je i program vakcinacije djece promjenjljiv. Program vakcinacije djece sličan je u mnogim zemljama svijeta. Zasnovan je na naučnim saznanjima, a prilagođava se epidemiološkoj situaciji zemlje. Neke zemlje imaju veći broj vakcina, a neke manji broj vakcina u kalendaru vakcinacije.
O rasporedu i politici vakcinacije odlučuje Savjetodavno tijelo Federalnog ministarstva zdravstva, u Federaciji BiH, a u drugim zemljama također grupa eksperata iz različitih oblasti (epidemiologije, imunologije, pedijatrije, infektologije).
Dob kada prema kalendaru treba dati pojedine vakcine, određeno je zrelošću imunog sistema djeteta, kao i postojanja antitijela koja su prešla od majke.
Što se tiče vakcine protiv morbila, rubeole i zaušnjaka (MMR vakcine), ona se može dati sa navršenih 6 mjeseci života, što ovisi o epidemiološkoj situaciji (npr. u slučaju epidemije morbila)! Obično, ako je ta vakcina primljena prije 9. mjeseca života djeteta, treba je ponoviti.

 

4. Da li je moguće primiti vakcinu poslije vremena kada je propisano kalendarom vakcinacije i do koliko mjeseci kasnije?

Da, moguće je i prema zakonu obavezno je da dijete primi određena cjepiva do dobi od 14, odnosno do 18 godina. Ako se dijete ne vakciniše u dobi preporučenoj kalendarom vakcinacije, tada se kod prvog kontakta sa pedijatrom djetetu odredi raspored cijepljenja kako bi se nadoknadilo propušteno.
Najbolje je da dijete primi vakcinu u preporučenom vremenu davanja, što je jedan od indikatora dobre izvedbe Programa vakcinacije, ali ukoliko dijete nije vakcinisano u preporučenom vremenu, može vakcinisati i kasnije, što ovisi o zdravstvenom statusu djeteta, vrsti vakcine koju treba primiti, pa i dobi djeteta. Naime, za neke vakcine (poput vakcine protiv hemofilus inflence tip b) postoji vremensko ograničenje davanja vakcine.

 

5. U slučaju alergije na jaja da li se smije primiti MPR u kasnijem periodu?

Samo neki proizvođači navode alergiju na jaja kao kontraindikaciju za vakcinaciju djece ovom vakcinom, međutim, savremene vakcine protiv morbila, rubeole i zaušnjaka (MMR) imaju drugačiju tehnologiju proizvodnje i smiju se davati i u slučaju alergije na jaja.
Ova vakcina se smije davati i u starijoj dobi!

 

6. Šta tačno znači pojam četverovalentne vakcine? Po forumima možete pronaći različite proizvođače vakcina koji se mogu kupiti u nekim zemljama. U Hrvatskoj preporučuju Priorix, da li je on bolji? Da li se može tražiti da se dijete vakciniše vakcinom koju je roditelj kupio?

Čertverovalentne vakcine štite dijete od 4 bolesti.
Svakako da u svijetu postoji više prizvođača vakcina, a u svakoj zemlji bi trebale biti dostupne samo one vakcine koje su registrirane prema važećem Zakonu o lijekovima
Priorix vakcina je u stvari vakcina protiv morbila, rubeole i zaušnjaka (MMR vakcina) proizvođača Smith Kline – Belgija. Prema naučnim saznanjima ona je najmanje reaktogena, ali i sve druge vakcine protiv ove tri bolesti, koje su registrirane u našoj zemlji ne daju značajne reakcije nakon aplikacije.
Prepruka Svjetske zdravstvene organizacije je da se vakcine nabavljaju CENTRALNO, jer je kontrola vakcina bolja, čuvanje i transport vakcine bezbjednije.
U pravilu, cijepljenje se provodi cjepivima iz programa cijepljenja, stoga svaka primjena cjepiva «koje nabavlja roditelj» može biti odluka i odgovornost samog pedijatra koji cijepi.

 

7. Koje se vakcine daju muskularno?

Samo oralna polio vakcina (vakcine protiv dječije paralize koja se trenutno koristi za revakcinaciju u 2., 5., i 14. godini života) se ukapava u usta djeteta, vakcina protiv morbila, rubeole i zaušnjaka, daje se subkutano i vakcina protiv tuberkuloze (BCG) intradermalno. Sve ostale vakcine iz programa daju se intramuskularno.
Svi zdravstveni radnici koji provode vakcinaciju su upoznati sa svim pravilima davanja vakcina!

 

8. Kada se dijete može cijepiti vakcinom protiv gripe i da li je to uopće preporučano?

Prema Programu vakcinacije ova vakcina nije obavezna u našoj zemlji, ali sa pogoršanjem epidemiološke situacije po pitanju gripa, ova vakcina je obavezujuća za djecu u nekim zemljama. Naročito se preporučuje djeci koja su u visokom riziku, kao što su djeca koja boluju od hroničnih oboljenja respiratornog trakta (astmatičari), oboljenja kardiovaskularnog sistema, bolesti metabolizma (šećerna bolest i dr metabolopatije), oštećenja imunog sistema i dr. Svako dijete starije o 6 mjeseci života, ako za to postoji indikacija, može biti vakcinisano protiv gripe.

 

9. Ko je nadležan za nadzor nad provođenjem vakcinacije i kako se može dogoditi da dom zdravlja ili zdravstvena ustanova nema redovnih vakcina?

Uloge u provođenju programa u Federaciji BiH dijele-Vlada, Federalni fond zdravstvenog osiguranja, Federalno ministarstvo zdravstva, Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH, kantonalni zavodi za javno zdravstvo i domovi zdravlja. Najčešći uzroci nestašice vakcina su teškoće u finansiranju i dugotrajna tenderska procedura, a nekada se desi da nema dovoljan broj vakcina na tržištu.

 

10. Kome se u slučaju, nazovimo to prekomjerne reakcije na određenu vakcinu, može podnijeti izvještaj ili prijava?

Prijava o reakciji nakon vakcinacije je obavezujuća za svakog zdravstvenog radnika koji je registrirao. Prijavljuje je nadležnom kantonalnom zavodu koji prijavu prosljeđuje Federalnom zavodu za javno zdravstvo i prizvođaču vakcina.

 

11. Zašto se kalendar imunizacije u praksi razlikuje u različitim kantonima?

U svim kantonima Federacije Bosne i Hercegovine, prema Naredbi o obaveznoj imunizaciji je isti kalendar imunizacije djece. Razlike su postojale u nekim kantonima u toku rata i neposredno poslije rata, zbog dostupnosti vakcina iz susjednih država.

 

12. Šta ukoliko neka ustanova ne postupa prema kalendaru?

Mjere poduzima Federalna zdravstvena inspekcija.

 

Autor Dr. Jelena Ravlija i Dr. Mirsada Mulaomerović