Sunce – užitak i opasnost

Koža je najveći organ našeg tijela. Analogno tome, može se pretpostaviti da i njene bolesti predstavljaju značajni zdravstveni problem. Zbog toga je veoma važno pravilno je zaštititi. Sunce je bitno za ljude, ponajviše zbog vitamina D koji se tijelu stvara izlaganjem kože sunčevim zrakama. Ipak, važno je imati na umu i njegove negativne strane.

Ultraljubičaste zrake sunca ne mogu se vidjeti golim okom. Postoje tri osnovna tipa ultraljubičastih zraka: UVA, UVB i UVC. UVA i UVB dospijevaju do nas i mogu izazvati mnoge negativne promjene na koži i bolesti kože, uključujući alergije na sunce, ubrzano starenje kože, gubitak elasticiteta kože, te u krajnjim slučajevima i rak kože.

Kao što svi znamo, UV zrake djeluju na pigment kože i omogućuju njezino tamnjenje, ali pored toga, u koži izazivaju i stvaranje slobodnih radikala, odnosno visokoreaktivnih molekula koje oštećuju ćelije kože i dovode do prijevremenog starenja i malignih oboljenja kože.

Prema brojnim istraživanjima, ultraljubičaste zrake izravno su odgovorne i za nastanak najopasnije vrste raka kože – melanoma. Dok jačina UVB zraka ovisi o godišnjem dobu i dobu dana, UVA zrake ne mijenjaju intenzitet jakosti te su jednako opasne u svako doba dana ili godine.

Tamnjenje kože (pigmentacija) nastaje kao posljedica stimulacije melanocita. To su stanice u koži koje pod utjecajem UV zraka stvaraju melanin, pigmentnu bjelančevinu koja uzrokuje tamnjenje kože, ali je i štiti od štetnog utjecaja sunčevih UV zraka. Veoma je važno znati da se broj melanocita koji predstavljaju prirodnu zaštitu,tokom života smanjuje svakih 10 godina za 10%. Broj i aktivnost melanocita individualno varira, a postoje i regionalne razlike. Zbog toga, veoma je važno pravilno zaštiti kožu od negativnog uticaja sunca.

Preporuke

U preporuke za zaštitu od sunca spadaju sljedeće mjere:

    • Izbjegavajte izlaganje suncu između 10 i 16 sati – u to se vrijeme obavezno sklonite u sjenu, kao i prekomjerno sunčanje/tamnjenje kože – u prirodi i u solarijima
    • Koristite odgovarajuće kreme sa odgovarajućim zaštitnim faktorom
    • Nosite laku i svijetlu odjeću i šešir širokog oboda koji štiti lice i vrat

Dodatni savjeti:

      • Zaštitite oči sunčanim naočarima
      • Potražite hlad jer on za 75% smanjuje prodor štetnih sunčevih zraka
      • Budite sigurni da unosite dovoljnu količinu tečnosti
      • Pratite UV index (stepen opasnosti od UV zračenja)

Zaštita djece od sunca

        Dječja koža je osjetljivija na sunce i lakše izgori nego koža odraslih. Djecu do 6 mjeseci starosti ne bi trebalo uopće izlagati suncu. Djecu koja imaju 6 mjeseci i više, potrebno je zaštititi prikladnom odjećom, pokrivalima za glavu i zaštitnim sredstvima koja apsorbiraju i spriječavaju prodor UV zraka na kožu ( kreme sa visokim faktorom (30+ i više) ili preparati sa “sun block” zaštitom).

Vitamin D i njegov uticaj

        Osnovno i najvažnije je njegovo djelovanje na metabolizam kalcija, čime regulira količinu kalcija i fosfora u cirkulaciji. Vitamin D potiče apsorpciju kalcija iz crijeva, pa se ulazak kalcija u organizam brzo povećava. Sljedeće važno ciljno tkivo na koje djeluje vitamin D su kosti, gdje potiče njihovu normalnu mineralizaciju. Na taj način ima veliki utjecaj na rast i kvalitetu kostiju. Kod njegovog manjka kosti se slabije izgrađuju, pa mogu nastati bolesti: rahitis i osteomalacija. Vitamin D se prirodno javlja samo u ribljim uljima, te se stvara u našoj koži prilikom izlaganja sunčevim zrakama. Namirnice koje sadrže nešto veću količinu vitamina D su riblje ulje, tunjevina, losos, skuša, jetra, jaja, maslac, jogurt i sir. Kod uzimanja vitaminskih pripravaka potreban je oprez jer veće količine vitamina D mogu uzrokovati toksične pojave.

Dnevna preporučena količina (RDA) vitamina D potrebne za održavanje normalnog zdravlja iznosi 200 – 400 jedinica (5 – 10 µg). Jedna internacionalna jedinica (1 IU) ekvivalentna je specifičnoj biološkoj aktivnosti od 25 ng vitamina D3 (1 mg odgovara 40.000 IU)

Dnevna potrebna doza D-vitamina kod donešenog djeteta, a u svrhu spriječavanja rahitisa, u pravilu iznosi 400 IJ i to od prvog dojenačkog mjeseca do navršene godine dana. Ista se doza D vitamina daje djetetu samo u zimskom periodu tokom druge, pa i u trećoj godini. Dnevne potrebe vitamina D zavise od mnogih faktora a neki od najvažnijih sui: prehrana, životni uvjeti, podneblje, individualna konstitucija, brzina rasta i razvoja… U toku prve godine života dojenčad je neophodno da uzimaju vitamin D bez obzira na to da li su i koliko dugo napolju i na koji način se prehranjuju. Potrebna doza zavisi od individualnih osobinama i može varirati u preporučenim granicama (400 do 800 IJ) do kojih se dolazi na temelju prosjeka potreba velikog broja dojenčadi. Istraživanja su pokazala da 5 minuta provedenog na suncu, sa 5% izloženog tijela, 2 ili 3 puta tjedno može osigurati dovoljnu količinu vitamina D koje organizam treba za zaštitu zdravlja kostiju i zuba i za prevenciju nekih bolesti koštanog tkiva. Više od 20 minuta provedenog na suncu ne povećava dobre učinke vitamina D, a rizik oštećenja kože povećava se s količinom vremena izloženosti sunčevim zrakama.

Zaštitna sredstva; šta su i kako pravilno odabrati

        Zaštitna sredstva su preparati koji štite od štetnog djelovanja UV zraka na taj način da ne propuštaju (blokiraju) dio sunčevih zraka odgovornih za nastanak oštećenja kože. Zbog toga je veoma važno znati izabrati odgovarajuća sredstva.

SPF – Sun Protection Factor

        SPF je oznaka koja se nalazi na ambalaži proizvoda, a označava da oni štite od UV zračenja.Što je zaštitni faktor veći, preparat ili krema za zaštitu od sunca učinkovitije će filtrirati sunčeve zrake.. Zaštitni faktor se izračunava uspoređivanjm dužine vremena koje je potrebno da se razvije opekotina od sunca na zaštićenoj koži i dužine vremena potrebnog da se opekotina razvije na nezaštićenoj koži, odnosno on predstavlja.

Na primjer, osobama čija koža obično crveni već nakon 10 minuta izlaganja suncu, nanošenjem preparata sa zaštitnim faktorom 2, koža će pocrvenjeti nakon 20 minuta. Ukoliko osoba upotrijebi zaštitni faktor 20, koža će pocrvenjeti tek nakon 200 minuta, što je više od 3 sata izloženosti suncu.

Sun block preparati

        Preparati s “sun block” zaštitom maksimalno sprječavaju prodor sunčevih zraka do kože je sadrže tvari kao što je titan-dioksid i cink oksid, čije čestice poput ogledala odbijaju zrake sunca. Takvi preparati uz dodatak visokih koncentracija UV filtra zaista smanjuju prodor sunčevih zraka na minimum. Zaštitna sredstva se odabiru i s obzirom na vodootpornost preparata i prema tipu kože. Trenutno se u svijetu jedino uvažava kriterij vodootpornosti američke Food and Drug Administration FDA po kojem je preparat vodootporan ako se nakon 2 kupanja i plivanja od 20 minuta, barem 50% nanesenog preparata zadrži na koži.

Ukoliko se bavite sportom, često se kupate i ulazite u vodu, ili jednostavno imate osjetljivu kožu, tada je sredstvo za zaštitu od sunca potrebno puno češće nanositi kako bi nivo zaštite ostao prikladan.

Osobe svjetlije i pjegave kože koja ne tamni, te osobe s više od 20 mladeža, čiji su mladeži “displastični” (veliki, nepravilni, višebojni) i osobe s porodičnom anamnezom melanoma pod povećanim su rizikom razvoja raka kože i ne bi uopće smjele boraviti na suncu bez zaštite.

Tipovi kože:

Veoma svijetla koža

        s pjegama, plave ili crvene kose, plavih ili zelenih očiju (nikad ne potamne i uvijek izgore). Preporučeno vrijeme izlaganja suncu bez zaštitnih sredstava od 10-16 časova za njih je do 10 minuta, a odgovarajući zaštitni faktor je 20-30 UV.

Svijetla koža

        sklona ljetnim pjegama, plave kose, vrlo malo potamne i lako izgore. Za ljude s ovakvom puti je preporučeno vrijeme izlaganja suncu bez zaštitnih sredstava od 10-16 časova od 10 do 20 minuta a odgovarajući zaštitni faktor je 12-15-30 UV. Ovo je najčešći tip kože i posjeduje ga oko 78% populacije.

Tamna koža

        bez pjega, svijetlokestenjaste ili svijetlosmeđe kose, lako tamne i rijetko izgore. Vrijeme izlaganja suncu bez zaštitnih sredstava od 10-16 časova. Osobama sa ovim tipom kože ne preporučuje se izlaganje suncu duže od 30 minuta bez zaštite, a odgovarajuća zaštita je 8-10UV zaštitni faktor.

Vrlo tamna koža (mediteranski tip)

        maslinasta put, tamnosmeđa ili crna kosa, nikad ne izgore. Vrijeme preporučeno izlaganja suncu bez zaštitnih sredstava od 10-16 časova za ovu kategoriju ljudi je do 10 minuta a preporučuje se 4-6 UV zaštitni faktor. Opekotine na nezaštićenoj koži ovog tipa se javljaju nakon 45 minuta. 8% populacije ima kožu tipa 4.

Pored navedenog bitno je uzeti u obzir i vrijeme koje je planirano da se provede na suncu te nadmorsku visinu.

Pravilno nanošenje zaštitnih sredstava:

        Zaštitna sredstva na kožu treba nanijeti pola sata prije izlaganja suncu.

Kako sredstva za zaštitu od sunčanja nestaju znojenjem ili kupanjem, neophodno ih je ponovo nanositi svaka 2 sata.

Autor Dr. Jovanka Huseinbegović, ljekar opće medicine